|
| |
|
|
|
| |
|
|
| |
|
|
|
28. februar 2009. godine |
|
|
| Izložba slika Lajoš Mate |
| |
|
|
|
| |
|
|
|
|
U januaru mesecu održana je izložba u kafeu „COOL“ apstraktnih slika i sitne plastike, autora Lajoša Mate.
|
| |
|
|
|
Lajoš Mate, rođen 1966. godine u Pančevu. Osnovnu i srednju školu završio u Malom Zvorniku, diplmira na FTN Novi Sad, Mašinski odsek. Živi i radi u Novom Sadu, gde svoju kreativnost izražava kroz slikarstvo, muziku, poeziju...
Učesnik više zajedničkih izložbi i performansa, muzičkih festivala. |
| |
|
|
|
Umetnički opus Lajoša Mate slika i sitne plastike, tj malih skulptura je u stvari sinteza nekih od najznačajnijih umetničkih likovnih stilova 20. veka. Svoj likovni postupak gradio je na dostignućima Kazimira Maljevića, Vasilija Kandinskog, Konstantina Brankušija, Henri Mura i ostalih velikana apstraktne umetnosti 20. veka. |
| |
|
|
|
Iako po struci mašinski inženjer, Lajoš je uspeo da izgradi sopstveni likovni izraz i njegove slike i skulpture možemo smestiti u kontekst apstraktnog ekspresionizma. |
|
| |
|
|
|
Nažalost ovakva ostvarenja, urađena zadnjih dvadesetak godina, pojavljuju se sa velikim zakašnjenjem, naročito u ovakvim sredinama kao što je Mali Zvornik iz dva razloga: zbog socijalističkog društvenog poretka koji je favorizovao socrealizam, a apstrakcije bile nepoželjne i za tadašnju radničku klasu nerazumljive i drugi razlog je nerazvijenost i nezainteresovanost medija da afirmišu apstraktnu umetnost i na taj način adukuju likovnu publiku.
|
| |
|
|
|
Šta to likovna publika treba da zna?
Realistički izraz prikazuje konkretne oblike iz prirode sa bogatstvom boja i detalja što je za neupućenog posmatrača prihvatljivije. Za razliku od realizma i konkretnosti apstrakcije pružaju bogatstvo asocijacija na oblike, boje, impresije, dobre i loše, koje mi u duši nosimo. |
| |
|
|
|
Umetnik je inicijator i svojom kompozicijom započeo priču koju posmatrač treba da završi na svoj način vezivanjem i udruživanjem umetnikovih predstava sa svojim predstavama, sličnim ili suprotnim, što nam pruža veliku komociju i slobodu u formiranju doživljaja. Naravno ovaj proces ne bi mogao biti ostvaren ako umetnik ne vlada likovnim elemetnima: linijom, bojom, harmonijom, kontrastom. Likovni umetnik mora biti dobar zanatlija i poznavalac načela likovnog komponovanja, a što se za Lajoša može reći: dobro koristi zanatsko umeće u skladu sa aktuelnim teorijskim razmatranjima. |
| |
|
|
|
| |
|
Nikola Selenić |
|
| |
|
likovni pedagog |
|
| |
|
|
|
| |
|
|
|
| |
|
|
| |
|
|
|
|
|